Krenuli smo sa Zrina, iz Banovine – jedne od manjih hrvatskih regija na čijoj je maloj površini razmješten velik broj iznimno značajnih spomenika kulture: srednjovjekovni plemićki gradovi Zrin i Pedalj, te srednjovjekovni Zrinski kašteli – Gvozdansko, gdje su iskovani najljepši primjerci našeg kovanog novca i Prekovršac. Značajne su i protuturske biskupske utvrde Klinac grad, Pecki, Čuntić, arheološki kompleks stare Hrastovice zagubljen u šumi, gdje još uvijek dominiraju ruševine gotičke crkve svetog Duha – istaknimo samo one koji se ističu svojom očuvanosti i potencijalno jakom prisutnošću u prostoru. Ako njima priključimo niz iznimno značajnih sakralnih spomenika, kao što je kompleks cistercitske opatije Svete Marije u Topuskom (13. st.) i po mnogočemu jedinstvena templarska ranogotička crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori (13. st.), zatim franjevačku kasnogotičku crkvu sv. Marije Magdalene u Zrinu, (1503.) kao i položaj na kojem se sve do partizanskog razaranja Zrina 1943. uzdizala gotička župna crkva Sv. Trojstva čiji su nadzemni ostaci uklonjeni 1965. godine, a uz njih i sve ostale spomenike ranijeg i kasnijeg razdoblja na Banovini, onda moramo biti svjesni visoke koncentracije spomenika kulture izuzetnog značenja kakvu možda ne susrećemo ni na jednom drugom području kontinentalnog dijela Hrvatske. Tu se kao nigdje drugdje može ispričati srednjovjekovna povijest Hrvatske i prikazati stoljetna borba protiv Turaka, razvoj srednjovjekovnog sakralnog graditeljstva i golem utjecaj cistercita na taj razvoj, ali i borba za opstojnost hrvatskoga roda i stvaranje prepoznatljivog identiteta Hrvatske.

Na Banovini i Hrvatskom Pounju uz bogat sloj novovjekovne sakralne arhitekture, koji je bio najteže oštećen i znatnim dijelom obnovljen nakon strahovitog razaranja u Domovinskom ratu, nalazimo i brojne arheološke lokalitete, od prethistorije do srednjega vijeka.

Već ovo sažeto navođenje najvažnijih primjera pokazuje da na razmjerno malenom prostoru Banovine postoji visoka koncentracija spomenika kulture. Istraživanjem i prezentacijom tog niza izuzetnih spomenika kulture mogli bi se postupno uspostaviti spomenički magneti snažnih emotivnih silnica. Uz povijesnu i spomeničku vrijednost, morali bi imati i veliku emotivnu vrijednost za svakoga tko barem nešto zna o vlastitoj prošlosti. Uz bogomdane ljepote raznolikih krajolika Banovine i bogata lovišta, spomenici kulture mogli bi postati zamašnjak njezinog gospodarskog oživljavanja i budućeg prosperiteta.

Ipak, uspjeli smo se pomaknuti i malo dalje teritorijem kojim su u dijelu povijesti upravljali Zrinski – do srednjovjekovnog grada Ozlja koji je u posjedu obitelji Zrinskih bio tijekom 16. i 17. stoljeća.

Lani smo u godini suočavanja s epidemijom, nakon lockdowna među prvima u Europi pokrenuli kulturna događanja otvorenjem ZRIN festivala na Zrinu 30.5.2020. koncertom Acoustic Projecta. Ni sanjati nismo mogli da će sedam mjeseci nakon toga ovaj kraj potresti katastrofalan potres koji će gotovo potpuno uništiti vizure ovdašnjih gradova, zbog čega je organizacija ovogodišnjeg 7. ZRIN festivala još izazovnija nego lani.

Ovogodišnji ZRIN festival iznimno otvaramo u Sisku koncertom Sixto seksteta B’s FUNstallation posvećenim legendi hrvatskog jazza – Damiru Kukuruzoviću – koji je krajem 2020. obolio od covida i zauvijek nas napustio. U glazbenoj šetnji po Banovini i Hrvatskom Pounju predstaviti će nam se sjajni domaći glazbenici okupljeni u ansamblima Musica Viva (Renata Penezić, Branko Mihanović, Silvio Richter, Franjo Bilić) u Gornjem Viduševcu; Hrvatski barokni ansambl koji će u Starom gradu Zrinskom u Hrvatskoj Kostajnici na Uni izvesti popularnu Händelovu suitu Glazba na vodi ili ambasadori hrvatske kulture – Zagrebački solisti koji će nastupiti na Zrinu. U Bazilici sv. Kvirina u Sisku ugostit ćemo Muški Akademski zbor FER-a Sveučilišta u Zagrebu. U Topuskom ćemo se cijeli dan družiti uz pjesnike Dariju Žilić i Marijana Grakalića koji će nas – povodom Godine čitanja – upoznati sa svojim književnim radom i putiti nas kako pisati i čitati pjesme. Dan ćemo završiti multimedijalnim koncertom Filipa Merčepa na marimbi, uz elektoniku i vizuale u atraktivnom prostoru koji zovu Draškovićevim podrumom, a riječ je o spilji u Nikolinom brdu koja se koristila za održavanje leda tijekom ljeta.

7. ZRIN festival zaključiti ćemo, uz pomoć Družbe Braća Hrvatskog Zmaja, u srednjovjekovnom gradu Ozlju, gdje će ansambl ChiaroScuro izvesti program kojim obilježavamo 500.-tu obljetnicu početka prevođenja Biblije na hrvatski jezik.