Borna Šercar's Jazziana Croatica
Elvis Penava – gitara
Mihael Gyoerek – saksofon
Borna Pehar – klavir
Hrvoje Kralj – kontrabas
Borna Šercar – bubnjevi
Jazziana Croatica predvodnica je instrumentalnog etno jazza-a. Moto ansambla je spajanje hrvatskog melosa s američkim jazz fundusom u svrhu dobivanja muzičkog sadržaja specifičnog baš za ovo podneblje. Potvrda uspjeha te koncepcije brojni su nastupi diljem svijeta i nagrade (Porini, nagrada Franjo Dugan, nagrada HDS-a, itd.).
Ansambl je osnovan je 2009. godine s ciljem očuvati hrvatsku glazbenu baštinu inspiriranu etno utjecajem, nametnuti nove standarde u hrvatskom jazz izričaju, proizvesti zvuk autentičan podneblju u kojem živimo i stvoriti brand koji će biti prepoznatljiv, hrvatski.
Na repertoaru su originalne skladbe inspirirane melosom hrvatskog podneblja i obrade nekih poznatih narodnih tema i etno elemenata iz klasične glazbe (npr. Gotovac – Ero; Bersa – Sunčana polja; Marjane, Marjane; itd.).
Do sada je ansambl nastupio diljem Hrvatske – u Zagrebu, Rijeci, Vukovaru, Koprivnici, Dubrovniku, Puli, Osijeku, a posebno su zapaženi bili nastupi izvan zemlje, u Beču, Budimpešti, Trstu, Münchenu, Los Angelesu, Parizu, Milanu, itd.
Krajem svibnja 2010. godine izdaju prvi nosač zvuka pod nazivom „A Little Book Of Notes“ za Aquarius Records. Recenziju albuma napisao je Boško Petrović. Prvi nosač zvuka nagrađen je prestižnom hrvatskom glazbenom nagradom Porin 2011. godine.
U proljeće 2012. godine ansambl je nagrađen nagradom Franjo Dugan za najbolji koncert održan uSalonu Očić u sezoni 2010./2011. na kojem je praizvedena skladba Miljenka Prohaske skladana baš za
ovaj ansambl.
Drugi album „Nehaj“ izlazi u ljeto 2013. godine. Nominiran je u tri kategorije za Porin, a nagrađen je za skladbu Melancholy.
U jesen 2014. godine izlazi treći album pod nazivom „Jazziana Croatica Big Band“ u izdanju Aquarius Records-a te je također nagrađen Porinom 2015. za najbolju jazz izvedbu za skladbu „New Red
Dwarf“ na kojoj gostuje velikan svjetskog jazz-a Ernie Watts.
Četvrti album pod nazivom „Wagner goes to Hollywood“ izlazi u listopadu 2015. godine za Croatia Records.
Peti album «Rise after Fall» izašao je u 2018. i kritike ga svrstavaju u top 5 jazz albuma te godine i u top 20 albuma od svih albuma snimljenih 2018. godine.
Borna Šercar’s Jazziana Croatica i Ansambl LADO izdali su u travnju 2022. godine „Untamed”, novi nosač zvuka koji donosi etno jazz u prepoznatljivom aranžmanu, u izdanju Croatia Records.
„Untamed“ sadrži deset pjesama, vrhunskih etno-jazz numera, koje su inspirirane hrvatskom tradicijom, pričama, krajevima, mitovima i legendama. Iza izdanja „Untamed“ autorski stoji sam Borna Šercar, predvodnik instrumentalnog sastava Borna Šercar’s Jazziana Croatica. Cilj spajanja Jazziane Croatice i Lada nije samo obrađivanje postojeće tradicionalne glazbe i nanošenje novih kolorita na taj vrijedni etnos i melos Hrvatske, već stvaranje sasvim nove vrijednosti – novog smjera, jedinstvene hibridne forme u kojoj se isprepleću tradicionalno pjevanje Ladarica i otvorena džezistička forma Jazziane u suzvučju te se time prožela novom svježinom. Kroz ovu suradnju „pričaju“ se poznatih, ponekih i zaboravljenih priča i legendi poput Legende o Veroniki Desiničkoj, Kosjenki, Legendi o Ružici gradu ili pak vješticama s Kleka o kojima ćemo slušati na programu koncerta otvorenja 8. Zrin festivala.
S ansamblom su da sada surađivali Josipa Lisac, Tamara Obrovac, Valentina Fijačko Kobić, Miljenko Prohaska, Dijana Grubišić Čiković, Ivana Bilić, Matija Dedić, Ante Gelo, Hrvoje Rupčić, Ana Lice, Ernie
Watts, HGM big band, LADO
Borna Šercar www.bornasercar.com
Margareta Klobučar
MARGARETA KLOBUČAR glazbeno je obrazovanje započela u klasi prof. Marice Pernar u Sisku u Glazbenoj školi Frana Lhotke. Studirala je na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču u klasi prof. Franza Donnera i Roberta Holla. Magistrirala je solo pjevanje na sveučilištu za glazbu u Grazu u klasi prof. Ulf Baestlein.
Na uglednom natjecanju Ferruccio Tagliavini u Deutschlandsbergu (Austrija, 1998.) osvojila je prvu nagradu, a godinu dana nakon toga bila je finalistica međunarodnog natjecanja Belvedere u Beču.
Debitirala je u Beču kao Kraljica noći u Mozartovoj Čarobnoj fruli. Od sezone 2001. angažirana je kao solistica u Operi u Grazu. Pjevala je neke od najzahtjevnijih rola poput Norine i Lucije u Donizettijevim operama Don Pasquale i Lucia di Lamermoor. Na njezinom su repertoaru uloge iz opera Mozarta (Susanna, Dona Elvira, Despina, Pamina, Servilla), Donizettija (Adina, Lucia, Maria Stuarda, Norina), Puccinija (Musetta, Liu, Mimi), Verdija (Violetta, Gilda, Oscar, Alice Ford), R. Straussa (Zdenka, Sophie, Zerbinetta) i drugih. Gostovala je u brojnim kazalištima i renomiranim opernim kućama, među ostalim u Bečkoj državnoj operi, Državnoj operi u Hamburgu, zatim u Innsbrucku, Nünbergu, Freibergu, Klagenfurtu, Zagrebu, Rijeci, Skoplju, Linzu, Pragu, Marseilleu, Nancyu, Bregenzu, Stuttgartu, Beču, Zürichu i Trstu. Prigodom njezinog prvog nastupa u HNK u Zagrebu, kritika je pisala kako „…visoki sopran lijepe svijetle boje i posebno nosivog visokog registra osvaja ljepotom oblikovanja fraze, oplemenjene izvanredno finim, stilski primjerenim portamentima.“
Kalamos Kvintet
Katarina Grubić, oboa
Yaroslav Sadovyy, klarinet
Rude Mimica, bas klarinet
Matko Smolčić, fagot
Aljaž Razdevšek, saksofon
Reed kvintet je sastav drvenih puhačkih glazbala koji koriste jezičak ili pisak (engl. reed). To su oboa, klarinet, saksofon, bas-klarinet i fagot uz njihove srodne varijante. Sastav se pojavljuje na svjetskoj sceni prilično nedavno (sredinom 1980-ih). Novi tip ansambla uskoro dobiva priznanje ozbiljne kritike, a ugledni ga časopis Times proglašava «najboljim novim glazbenim formatom na svijetu». Europski stručnjaci s područja glazbe smatraju ovu vrstu ansambla jednom od najperspektivnijih u svojoj branši, o tome govori i činjenica da se akademske godine 2016/2017, na Kraljevskom konzervatoriju u Den Haagu otvara magistarski studij upravo za ovaj tip sastava. KALAMOS kvintet prvi je i jedinstveni takav sastav u široj regiji. Osnovan je 2013. godine u Zagrebu te u kratkom vremenu ostvaruje niz recitala na važnim pozornicama diljem Hrvatske.
Članovi ansambla surađuju s vodećim orkestrima, kazališnim kućama, angažirani su u području glazbenog obrazovanja, studijskoj i festivalskoj produkciji. Bogato pojedinačno glazbeno iskustvo, širok spektar glazbenih ukusa te usavršavanje i studiranje kod vodećih svjetskih glazbenih umjetnika, čini ovaj kvintet jednim od vodećih puhačkih glazbenih sastava u Hrvatskoj.
Članovi ansambla surađuju s vodećim orkestrima, kazališnim kućama, angažirani su u području glazbenog obrazovanja, studijskoj i festivalskoj produkciji. Bogato pojedinačno glazbeno iskustvo, širok spektar glazbenih ukusa te usavršavanje i studiranje kod vodećih svjetskih glazbenih umjetnika, čini ovaj kvintet jednim od vodećih puhačkih glazbenih sastava u Hrvatskoj. Oboistica Katarina Grubić glazbeni je put odabrala motivirana svojim sestrama. U kvintetu ima i majčinsku funkciju, a u rukama osim oboe izvrsno drži i jedan stari zanat – heklanje. Dašak je nježnosti u muškom kolektivu. Bas klarinetist Rude Mimica osim glazbene uloge u ansamblu je i voditelj logistike, šef svih poslovnih putovanja te drži glavnu riječ u odabiru restorana. Kada je u pitanju roštilj, majstor je paljenja vatre i točenja ledenih pića.
Klarinetist Yaroslav Sadovyy mozak je cijele operacije. Velik dio svakodnevice posvećuje upijanju novih saznanja iz različitih područja glazbenog djelovanja. Karakterno pripada skupini „uradi sam”, stoga je autor svih transkripcija za Kalamos kvintet. Fagotist Matko Smolčić je veliki ljubitelj barokne glazbe, ali najveća radost mu je svirati Shostakovicha. Nastoji uvijek biti maksimalno realan i pohvatati sve vrapce, kojih je uglavnom jako puno. Ono što mu gotovo uvijek ne uspijeva jest čuvati i ne gubiti sve note, u čemu mu uvelike pomažu svi članovi kvinteta koji za svaku probu imaju spremne rezervne kopije njegove dionice, za svaki slučaj. Aljaž Razdevšek, saksofonist i ljubitelj ovaca, prirode i poezije. Ne voli ulaziti u konflikte. Više od jedenja voli kuhati, ali mrzi prati suđe. Umjetnički je vođa Big banda i pokušava voljeti sve glazbene stilove čak i kad nisu kvalitetni i inspirativni.
Repertoar ove vrste ansambla čine ogroman broj kompozicija suvremenih autora ali i mnoštvo transkripcija instrumentalne glazbe prošlih razdoblja – od renesanse do modernih uradaka prve polovice XX stoljeća. Od svog osnutka Kalamos kvintet nastoji na isti način kroz novi glazbeni format prezentirati javnosti hrvatsku glazbenu baštinu.
U 2021. godini članovi kvinteta započeli su višegodišnji projekt istraživanja muzikološkog fenomena karakterističnog za Istru i hrvatsko Primorje – narodni puhački instrument sopele (roženice). Radi se o instrumentima koje se uvijek sviraju u paru (vela i mala sopela), često se koriste kao pratnja za ples ili dvoglasno pjevanje na tako zvanoj “istarskoj ljestvici”. Taj način izvedbe 2009. g. je uvršten UNESCO-ov popis nematerijalne baštine. Polazišnom točkom programa bila je kompozicija Borisa Papandopula Nadsviravanje, u koju skladatelj je uvrstio par sopela (instrumente povremeno sviraju izvođači dionice klarineta i fagota u inače klasičnoj postavi puhačkog tria – oboa, klarinet, fagot). S obzirom na to da se radi o instrumentima s jezičkom, povijesno gledajući – prethodnicima oboe, njihov spoj s drugim instrumentima reed kvinteta ima duboku unutarnju logiku. Kalamos kvintet odlučio dublje istražiti mogućnosti koji pruža taj inovativni Papandopulov iskorak te naručio niz dijela hrvatskih autora za reed kvintet s korištenjem vele i male sopele kao srodnih instrumenata. Tom pozivu su se odazvali brojni istaknuti skladatelji: Massimo Brajković, Laura Mjeda Čuperjani, Branko Okmaca, Gordan Tudor, Tomislav Oliver, Helena Skljarov, Franjo Klinar, Juraj Marko Žerovnik… Tako će kroz 2021.- 2022. nastati niz kompozicija za cjelovečernji program koji ansambl ima namjeru snimiti na nosaču zvuka iduće godine. Radi što autentičnije zvučne slike Kalamos kvintet je naručio izradu para roženica od braće Vitasović iz Bodulera kod Vodnjana.
Projekt programa postiže višestruki pozitivan učinak na hrvatsku kulturnu sredinu: izvode se vrlo rijetko izvođene, skoro zaboravljene kompozicije domaćih autora, potiče se novo hrvatsko stvaralaštvo kroz narudžbe originalnih dijela, podržavaju se zanatske tradicije izrade narodnih instrumenata, ali i osmišljava predstavljanje nematerijalne baštine kroz prizmu moderne izvođačke prakse, održavanje interesa te predstavljanje široj javnosti hrvatskog fenomena – dvoglasnog sviranja sopela (roženica), te se provodi osvještavanje i promoviranje ove unikalne tradicije za koju se smatra da je trenutno najugroženijom vrstom glazbenog izričaja u Hrvatskoj.
Pučki Pivači KBF-a
Vokalni ansambl PUČKI PIVAČI KBF-a osnovan je 2018. godine pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Činili su ga isprva studenti KBF-a, polaznici izbornog kolegija “Interpretacija glagoljaškog crkvenog pučkog pjevanja”, a s vremenom su se priključili i studenti s drugih sastavnica Sveučilišta.
Ostvarili su više zapaženih nastupa od kojih valja izdvojiti adventsko-božićni ciklus „Pismu novu sad pivajmo“ 2018./2019. godine – Zagreb, Pregrada, Varaždin; zatim korizmeni ciklus „Narode moj ljubljeni“ 2019. godine – Zagreb, Varaždin, Vrbovec, Vodice; adventsko-božićni ciklus „Preveliku radost navišćujem vama“ 2019./2020. godine – Zagreb, Varaždin, Vrbovec; adventsko-božićni ciklus “Dijete nam se rodilo” 2021./2022. godine – Ivanić Grad, Sesvete, Petrinja, Zagreb; te korizmeni ciklus „Prosti, Gospodine, puku svome“ – Zagreb, Novalja, Tuhelj i Križevci. Uz te, vrlo pozitivnim komentarima popraćene cikluse, ansambl je ostvario i niz drugih nastupa među kojima se ističe suradnja s ansamblom Harmonija disonance s kojim su ostvarena dva zajednička koncerta u Zagrebu. Ansambl je u lipnju 2020. nastupio i u sklopu festivala Pasionske baštine. Od ostalih nastupa valja spomenuti i samostalne koncerte u crkvama sv. Petra, sv. Ivana Krstitelja (Nova Ves) i sv. Martina u Zagrebu, crkvi sv. Brcka u Brckovljanima, crkvi sv. Katarine u Novalji te koncert uz Dušni dan „Concentus canticorum ecclesiasticorum pro defunctis“ u crkvi sv. Križa na zagrebačkom Sigetu (studeni 2020.).
Svojim pjevanjem, ansambl redovito uveličava i službene događaje u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastupi ansambla u više su navrata bili i medijski popraćeni, što od medija katoličke provenijencije (Hrvatska katolička mreža, Laudato TV, portal Bitno.net), što od nacionalnih i lokalnih (Hrvatska radiotelevizija, Varaždinska televizija, Televizija Zapad, Portal Ureda za medijski pastoral Varaždinske biskupije, Portal53).
Ansambl od svojeg osnutka djeluje pod vodstvom renomiranog etnomuzikologa doc. dr. sc. Joška Ćalete, a od 2019. postaje i službenim pjevačkim ansamblom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ansambl svojim koncertima i koncertnim ciklusima (sezonama) nastoji svekolikom puku približiti velika otajstva katoličke vjere „kroz oči“ naših predaka, izvodeći mahom napjeve nastale u južnoj i priobalnoj Hrvatskoj, no u repertoar uključuje i napjeve iz drugih krajeva naše zemlje (Slavonija, Srijem, Hrvatsko zagorje itd.).
Dr. sc. JOŠKO ĆALETA, etnomuzikolog, glazbeni pedagog, kompozitor, producent i dirigent. Teme kojima se bavi u svojim istraživanjima uglavnom su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju (svjetovnu i sakralnu) dalmatinskog primorja i zaleđa. Autor je brojnih članaka u domaćim i stranim znanstvenim publikacijama. Sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima od kojih se ističe sudjelovanje na svjetskim kongresima ICTMa (Beč, 2007., St. John, Kanada, 2011.), sastancima studijske
grupe za glazbenu antropologiju mediteranskih kultura (Venecija, 2000., 2004., 2007.) studijske grupe za etnokoreologiju (Korčula, 2000., Monghidoro, 2004., Kuala Lumpur, 2009.), studijske grupe za glazbu jugoistočne Europe (Strumica, 2007., Izmir, 2010.) te studijske grupe za višeglasno tradicijsko pjevanje (Cagliari, 2010.) koje djeluju pod okriljem svjetske udruge etnomuzikologa – Međunarodnog savjeta za tradicijsku glazbu (ICTM). Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos, Pučki pivači Trogira, Čiovo). Za vrijeme studija u Kanadi dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi. Rad s klapama nastavlja i po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent klapa (Omiš, Jelsa, Nostalgija, Sagena, Dišpet, Braciera, Ćakulone, Petrada) te Ansambla Lado i SKUD-a Ivan Goran Kovačić. Osnivač je vokalnog ansambla Kantaduri s kojim u suradnji s prof. Katarinom Livljanić (Sveučilište Paris-Sorbonne) i ansamblom Dialogos uspješno postavlja i diljem svijeta izvodi glazbeno scensko djelo Dalmatica – inspirirano crkvenim pučkim pjevanjem dalmatinskih otoka, priobalja i zaleđa. Više nosača zvuka na kojima je radio, klape rado i slušaju i pjevaju, počevši od LP „Tragurium“ i „Povratak iskonu“ s klapom Trogir, preko „Sjećanja – zapisi Antuna
Dobronića“ s klapom Jelsa do „Za dišpet“, „Rusulica“, „Svakome na vo’ju“ klape Dišpet, „Judi moji“ klape Braciere i „Divici Mariji“ klape Ćakulone. Zajedno sa suradnicima, najčešće Juricom Boškovićem i Markom Rogošićem realizirao više zanimljivih tematskih projekata zagrebačkih klapa od kojih se ističu koncerti pasionske baštine „Svitla noć“ te božićni koncerti objavljeni na dva nosača zvuka „Došli smo Van kolendati“ te notno izdanje i nosač zvuka s bračkim klapama – „Bračka sjećanja“. Ukorak sa zahtjevima modernih klapa okušao se i u obradama popularnih skladbi (Rusulica, Otoče, Judi moji) od kojih je skladba Henjueke u izvedbi klape Braciera 2006. godine osvojila sva priznanja na VDP – Kaštela. Dobitnik je nagrade Društva skladatelja Hrvatske (Josip Andreis, 2000.) za dostignuća na polju muzikologije (CD “Hrvatska tradicijska glazba”) te nagrade Ivan Lukačić na 34. Varaždinskim baroknim večerima. Ova posljednja rezultat je dugogodišnje suradnje s ansamblom LADO koja je osim brojnim koncertima i nosačima zvuka rezultirala i brojnim diskografskim nagradama Porin (7) te nagradom Orlando na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama (2003.). Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobiti doprinos i zasluge u promociji hrvatske tradicijske kulture.
Acoustic Project Strings
Marko Graziani, koncertni majstor
I. violine
Katarina Kutnar
Davide Albanese
II. violine
Val Bakrač
Ivo Jukić
Teodora Sucala Matei
viole
Aleksandar Jakopanec
Tajana Škorić
violončela
Oliver Đorđević
Tonka Javorović
Dubravko Palanović, kontrabas
Ansambl ACOUSTIC PROJECT STRINGS je nastao 2016. godine i proizašao je iz već renomirane formacije ansambla Acoustic Project koji djeluje od 2008. godine. Nastaje suradnjom skladatelja i kontrabasista Dubravka Palanovića, kao idejnog začetnika i voditelja ansambla te violinista Marca Grazianija kao koncert majstora. Osim izvođenja standardnih skladbi repertoara gudačkih orkestara, cilj ansambla je krenuti u smjeru inovacije, kako programski tako i izvođački, eksperimentiranjem sa raznim stilovima i glazbenim epohama i izvođenjem potpuno novih djela hrvatskih i stranih autora.
Članovi ansambla su mlađi, već afirmirani glazbenici koji uz kreativnu, daju i snažnu interpretativnu energiju ovom projektu.
Ansambl je već u samo godinu dana postojanja nastupio na brojnim vodećim glazbenim festivalima u zemlji kao što su Osorske glazbene večeri, Zrin festival, Koncerti u Eufrazijani u Poreču, Baromus festival u Rovinju, Ljetne priredbe u gradu Krku, Musica Appassionatta u Šibeniku i dr.
Ansambl je 2018. godine snimio prvi nosač zvuka kojeg će izdati švedski izdavač Rocred production, a 2021. godine drugi nosač zvuka sa saksofonistom Nikolom Fabijanićem u izdanju Croatia Records za koji je nagrađen i nagradom Porin 2022. godine.
Ansambl Sklad
Nina Franulović, sopran
Sebastijan Sarapa, klarinet i alt blokflauta
Marko Glogović, I. violina
Jelena Lelas, II. violina
Marta Balenović, viola
Lana-Lucija Horvatić, violončelo
Franjo Bilić, čembalo i umjetničko vodstvo
Ansambl komorne glazbe SKLAD osnovan je 2019. godine na inicijativu mladih glazbenika Sebastijana Sarape i Franje Bilića sa ciljem promoviranja neproslavljenih kompozicija proslavljenih skladatelja hrvatskoj publici. Ansambl je orijentiran na izvođenje instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih glazbenih djela. Posebnost ovoga ansambla je traženje, proučavanje i predstavljanje glazbene literature originalno pisane za povijesne instrumente kao što su chalumeau, čembalo, barokni klarinet i blokflaute.
Od zapaženih nastupa valja naglasiti premjerni projekt pod nazivom MUSICA ILLAUDATA u crkvi sv. Blaža u Zagrebu u veljači 2020. godine. Ideja tog koncerta bila je po prvi puta u Hrvatskoj izvesti djela njemačkog kasnobaroknog kompozitora Georga Philippa Telemanna, izvorno napisana za dva chalumeaua, na dva klarineta uz pratnju gudačkog konsorta i continua. Također, Ansambl komorne glazbe Sklad priredio je i konceptualni koncert pod nazivom Navik on živi ki zgine pošteno održanog u Vrbovcu, rodnom gradu Petra Zrinskog, kojim se obilježila 400. godišnjica rođenja Petra Zrinskog i 350. godišnjica pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Koncept programa je bio da se povijesna događanja povežu skladbama onog vremena te da se s tim skladbama poprate najvažnija zbivanja iz života Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Za tu priliku mladi glazbenik Franjo Bilić skladao je i uglazbio pismo Petra Zrinskog Moje drago serce za glas, klarinet, gudače i continuo koja je doživjela svoju praizvedbu i time se odala počast 400 godina od rođenja Petra Zrinskog i 350 godina pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
Antonija Buljan-Filipović
ANTONIJA FILIPOVIĆ rođena je 1949. godine u Lovrentovcu, smještenom u kotlini Varaždinskih Toplica. Ubrzo nakon rođenja seli s roditeljima na obale Bednje, u Ludbreg. Mnogo uzbudljivih i bezbrižnih trenutaka bilježi u ludbreškom kraju. Obrazovne horizonte proširuje u Gimnaziji Varaždin, gradu baroka, glazbe i cvijeća. Na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu stječe zvanje: nastavnica njemačkog jezika.
Udajom preuzima prezime BULJAN.
Njen radni vijek obilježen je: podukom djece i odraslih, organizacijom stručnih ekskurzija za svoje učenike u Domovini i inozemstvu (zemlje njemačkog govornog područja), organizacijom raznih kulturnih događanja, mentorstvom studentima FF u Zagrebu, prevodilaštvom… Veliki poticaj u ostvarivanju životnih ciljeva Antonije Buljan – Filipović bio je i ostao domoljublje i stalna potraga za istinom.
2018. godine objavljuje svoju kajkavsku zbirku pjesama Najte biti stiha, a 2021. godine izlazi iz tiska njen roman (na književnom jeziku) Krvavi jarak u nakladništvu Ogranka Matice hrvatske u Zadru.